Riskiramo li svoju privatnost ‘lajkovima’ na Facebooku?

Novo istraživanje pokazalo je kako se nečije osobne preferencije mogu predvidjeti s velikom točnošću na temelju naizgled nepovezanih tragova koje ostavljamo putem ‘lajkova’ na Facebooku.

Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a pokazala je kako se rasa, dob, IQ, seksualna orijentacija, osobnost, upotreba droga i politička naklonjenost korisnika mogu s velikom točnošću predvidjeti analizom njihovih ‘lajkova’ na Facebooku.

Znanstvenici su Facebook lajkove poistovjetili s povijesti pretraživanja na internetu, smatrajući kako se oni mogu iskoristiti za saznavanje povjerljivih osobnih informacija o korisniku.

Istraživači s Psychometrics Centre na Cambridgeu su u suradnji s Microsoft Research Cambridge analizirali podatke s 58.000 Facebook profila američkih korisnika preko aplikacije myPersonality. ‘Lajkovi’ su se unijeli u algoritme i usporedili se s ostalim podatcima s profila i testom osobnosti korisnika – istraživači su razvili statistički model kojim su mogli predvidjeti osobne podatke korisnika samo na temelju njihovih ‘lajkova’.

Točnost predviđanja što se tiče muške seksualne orijentacije bila je 88 posto, afroamerička rasa u odnosu na bijelu rasu pogodila se u 95 posto slučajeva, a politička opredijeljenost, tj. izbor između republikanaca i demokrata pogođena je u 85 posto slučajeva. Muslimani i kršćani su točno identificirani u 82 posto slučajeva, a točnost u procjeni statusa veze i konzumacija droga bila je između 65 i 73 posto.

No malo korisnika kliknulo je ‘like’ na stranice koje eksplicitno otkrivaju njihove preferencije. Primjerice, tek je 5 posto korisnika homoseksualne orijentacije ‘lajkalo’ istospolni brak, no i lajkanje stranica naizgled nevezanih za naše preferencije, poput serija i glazbe, može puno toga otkriti o nama.

Naime, i nevažne informacije poput one da su se roditelji korisnika rastali prije nego što je napunio 21 godinu bile su točne u 60 posto slučajeva – dovoljno da ih učini važnima za oglašivače. To je vrlo korisno za njih jer na temelju nečijih preferencija dostavljaju oglase koji bi ih mogli zanimati, no istraživači se slažu i upozoravaju kako je to veliki udar na privatnost.

Online korisnici danas su previše izloženi – korporacije, vlade pa čak i pojedinci koriste različite programe kako bi “izvukli” privatne podatke od korisnika bilo preko Facebooka ili drugih ‘digitalnih tragova’ koje ostavljaju za sobom.

Istraživači su testirali i osobne karakteristike ljudi poput inteligencije, emocionalne stabilnosti i otvorenosti. Iako je takve podatke puno teže doznati, rezultati su šokantni – studija kojom se analizirala otvorenost korisnika, tj. spektar onih koji podržavaju i koji ne podržavaju promjene – pokazala je kako ‘lajkovi’ mogu biti jednako informativni kao i test osobnosti.

Neke stranice koje su korisnici ‘lajkali’ snažno su ukazivali na određenu karakteristiku osobe iako nema veze s njom – “Curly Fries” ukazivao su na veći kvocijent inteligencije, dok je “That Spider is More Scared Than U  Are” bio popularan među nepušačima.

Sveukupno, znanstvenici smatraju kako procjene ljudskih preferencija i njihovih osobina na temelju stranica koje im se sviđaju na Facebooku mogu dati vrlo točan portret milijuna osoba diljem svijeta. Ovaj bi način mogao uvesti revoluciju u dosadašnju psihološku procjenu ljudi koja više ne bi zahtijevala skupe institucije i upitnike.

“Ovi rezultati mogu se primijeniti na veći spektar ponašanja na internetu”, rekao je Michal Kosinski sa Psychometric Centra koji je proveo ovo istraživanje zajedno Davidom Stillwellom s Cambridgea i Thoreom Graepelom iz Microsoft Researchea. “Slične procjene moguće je napraviti sa svim digitalnim podatcima i otkriti osobne informacije koje bi korisnici radije zadržali za sebe. Zbog količine takvih digitalnih tragova koje ljudi ostavljaju za sobom, nemoguće ih je sve pratiti.”

“Veliki sam fan Facebooka. Volim dobiti preporuke za dobru knjigu i kad mi Facebook odabire što će mi se pojaviti na ‘news feedu’. Ipak, mogu zamisliti scenarij u kojem bi se ta ista tehnologija koristila za otkrivanje nečije seksualne orijentacije i političke naklonjenosti, a to ugrožava slobodu. Sama mogućnost da se to dogodi može narušiti povjerenje između pojedinaca i institucija i udaljiti ljude od tehnologije, a to bi usporilo tehnološki i ekonomski napredak. Korisnici moraju biti upoznati s dostupnošću njihovih podataka i treba im omogućiti da je kontroliraju”, rekao je Kosinski.

“Koristim Facebook od 2005. godine i nastavit ću i dalje, ali ću bolje iskoristiti postavke privatnosti koje Facebook omogućuje”, zaključio je Stillwell.

Objavljeno 20. ožujka 2013., izvor: University of Cambridge